Udruženje Bjelimićani

Dobrodošli na blog Udruženja "Bjelimićani".

11.12.2011.

Lihvarstvo/Kamata

Današnja situacija u svjetskoj ekonomiji i cjelokupnim međuljudskim odnosima je obilježena samo jednim naoko neprimjetnim problemom KAMATARENJA-LIHVARSTVA pa smo se odlučili da vam prezentujemo izvod iz knjige Sajida Qutba U okrilju Kur'ana knjiga 3, str,76,77 "Kamatni sistem se od početka bazira na principu koji nema nikakve veze sa Božijim htijenjem i ljudskim životom. Nosioci kamatnog sistema kažu da je čovjek gospodar ove zemlje od početka, da on nije ograničen ugovorom s Božije strane, niti je obavezan da slijedi Njegove odredbe. Čovjek je slobodan, prema učenju ovog sistema u bezgraničnom korištenju sredstava da bi došao do imetka. Čovjek je slobodan na svome putu kako da svoj imetak uveća kao što je slobodan i kako da ga koristi i uživa. Kod ovog postupka on nije vezan ugovorom sa Allahom niti bilo kakvim uvjetom, nije vezan ni sa interesom drugih ljudi. Zatim ne uzima u obzir ni to što će on mučiti i uznemiravati milione ljudi ako će njemu taj postupak omogućiti da uveća svoj kapital. Katkada se pozitivni zakoni umiješaju u definisanje ove slobode, djelimično, kod ograničenja npr. iznosa kamate i da bi se spriječile razne vrste obmana, plijena pljačke i štete drugom. Međutim, ovo miješanje je toliko skromno da to ljudi sami po sebi čine, na što ih navode same njihove želje, a ne radi nekog stalnog principa obaveznog, nametnutog od strane Božije vlasti. Ovaj kamatni sistem počiva, također, na osnovi pogrješnog poimanja, a to je da je krajnji cilj ljudskog bitka ostvarenje bogatstva bez obzira na upotrijebljena sredstva, njegovo korištenje i uživanje u tom bogatstvu na način kako se čovjeku prohtije, zatim na požudi sakupljanja sredstava i uživanja u njima. Na putu ostvarenja toga, kamatni sistem zakopava svaki princip i svaki interes drugog. Na kraju ovaj postupak izgrađuje takav sistem koji potpuno ništi čovječanstvo, nanosi mu poteškoće u životu bilo da se radi o pojedincu, društvima, zemljama ili narodima. Sve to čini radi interesa lihvara, ruši čovječanstvo, etički, psihički i nervno, izaziva nered u opticaju sredstava i privrednom razvoju.Završava kao i uvijek,kao što je i slučaj u ovom,stoljeću,koncentracijom stvarne vlasti i praktičnog njenog sprovođenja nad cijelim čovječanstvom u rukama najniže i najgore grupe ljudi,grupe koja ni najmanje ne vodi računa o čovječanstvu,koja se ne pridržavaju nikakvih ugovora niti časti.To su oni koji zadužuju ljude pojedinačno,a zadužuju i vlade i narod i unutar i izvan svojih zemalja.Njima se vraća stvarni plod cjelokupnog ljudskog truda,muke ljudi,njihovog znoja i krvi u formi kamatne stope,a zato nisu uložili ni najmanje truda.Ovi ljudi ne gospodare samo sredstvima nego i i utjecajem pa sprovode vlast.Pošto oni ne priznaju nikakve principe,nikakav moral,niti imaju vjerske koncepcijeili etike štaviše,oni ismijavaju vjerske i etičke ideale i principe,te oni po prirodi koriste ovaj ogromni utjecaj s kojim raspolažu u svrhuizgradnje takve situacije,takvih ideja i projekata koji će im omogućiti da povećaju eksploataciju drugoga.Na putu svojih požuda niskosti i svojih ciljeva oni neće stati.Najčešće sredstvo kojim se služe je etičko upropaštavanje čovječanstva,njegovo bacanje u smrdljivu kaljužu uživanja i strasti,za koje će mnogi dati i zadnju paru koju imaju,bacajući je u zamke i šaltere.To se sve odvija sa dominacijom u tokovima svjetske privrede,shodno njihovom interesu,bez obzira koliko to poznatim kružnim krizama u svijetu privrede i bez obzira kolko to vodilo ka devijaciji industrijske proizvodnje i odstupanju od onoga u čemu je interes ljudskog društva ka interesu finansijera-lihvarau čijim su se rukama skoncentrisali konci cjelokupnog ljudskog bogatstva."Nadamo se da ćemo ovim tekstom barem malo pomoći da ljudi otvore oči i um te zaustave današnju eroziju ljudske misli.

07.12.2011.

Čas prirode i društva u Bjelimicima

Uz pratnju jednog od članova Udruženja „Bjelimići", obišli smo planinske predjele u kojima Bošnjaci čuvaju islam i sjećanje na povijest svoje domovine. Čudno je kako su mnogi rođeni u ovim prirodnim ljepotama zaboravili bjelimićki kraj. Klanjanjem džuma-namaza u Odžacima, Mjesna zajednica Bjelimići, 4. novembra ove godine krenuli smo sa upoznavanjem ovog kraja došavši iz pravca Konjica asfaltnim putem preko Boraka, Boračkog jezera i Glavatičeva. Također je asfaltiran i putni pravac Odžaci - Luka, kojim se preko Visočice može brže stići do Sarajeva. Međutim, od Luke do Sinanovića (Tušila), odakle se preko Bjelašnice ide za Sarajevo, put je makadamski ali uskoro će uz pomoć Federalne vlade i Općine Konjic biti asfaltiran. Bjelimići su zajednica sela koja se nalaze u jugoistočnom dijelu općine Konjic, nešto manje od trideset kilometara od Boračkog jezera, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja. Bjelimiće čine sela: Odžaci (centralni dio Bjelimića gdje smo klanjali i džuma-namaz), Ježeprosina, Svijenča, Luka, Vranići, Gradeljina, Argud, Čitluk, Gornja Ljubuča, Donja Ljubuča, Mokro, Ocrkavlje, Doljani, Zabrđani, Tinje, Zavodac i Strane, Sopot, Veluša, Pločnik. Prije rata postojala su i sela Sitnik i Crnovići. Danas niko više ne živi u tim selima. Poslije rata Bjelimićima su pripala i neka od sela Zagorske župe i šest sela sa druge strane Neretve: Vilišta, Rajac, Gapići, Sovice, Stubljaci i Zalužje. Ratna migracija stanovništva učinila je to da danas u tim selima živi po jedan ili dva stanovnika. Prema riječima naših domaćina, koje smo upoznali u džamiji, privredni razvoj Bjelimića bio je u stagnaciji od završetka Drugog svjetskog rata, zbog čvrstog stava mještana da se ne predaju nijednoj vlasti ili para/vojnoj komandi. Kada je izgrađena Osnovna škola i počela izgradnja modernije putne komunikacije Konjic - Kalinovik, počela je i elektrifikacija sela MZ Bjelimići. Domaćini su nas upoznali sa Odžacima pokazujući staru zadrugu, koja je u ruševnom stanju, školu i poštu. U narednom periodu planirana je izgradnja većeg broja manjih centrala na rijeci Ljutoj. Veći dio MZ Bjelimići pogodan je za oblast turizma, jer ekološki čisto područje rijeke Ljute, Rakitnice, Neretve, netaknuta priroda planina, bogatstvo reljefnih i geoloških oblika, pejzaži i vegetacija omogućava razvoj planinskog turizma. Također, ostaci spomenika, stećci, ispisuju povijest ovih krajeva koji trebaju biti posjećeni. Planira se otvaranje bivše mljekare, kao i osnivanje zadruge sa otkupnom stanicom za voće, povrće i ljekobilje. S obzirom na dugotrajnu migraciju stanovništva, primjetno je zapostavljanje međuljudskih, rodbinskih i svih drugih veza. Osnovano je udruženje Bjelimićana koje bi obnovilo ove veze i olakšalo pojedincima, privrednicima i organizacijama da ulažu u svoj rodni kraj. Ono što imam Kurtović i džematlije ističu jeste upravo problem održivog opstanka stanovništva na teritoriji MZ Bjelimići. Mali broj djece u školi umnogome utiče i na daljnji razvoj ovoga kraja, jer mlađi stanovnici sa svojom djecom uglavnom migriraju u Sarajevo i, u manjem broju, u Konjic, što daje imamu Kurtoviću povod za šalu da nema sarajevskog džemata bez bar jednog Bjelimićanina. U džamiji smo sreli dva mladića, jedan od njih radne dane provodi u Bjelimićima, dok vikendom je zauzet poslom u različitim gradovima. Herojske džematlije Bjelimića Nazif-ef. Kurtović, koji je preko dvadeset godina imam u Bjelimićima, upoznaje nas sa džematom koji je prošle godine obnovio džamiju. Džamija je izgrađena u 16. stoljeću i nikada nije rušena, ali je nekoliko puta, kao najveća seoska džamija u BiH, obnavljana. Kurtović bilježi preko 200 domaćinstava koja su članovi Islamske zajednice. Imam Kurtović je zadovoljan angažmanom džematskog odbora: Biber Meho, Rajković Ibro, Alija Hebibović, Džafer Trnka, ali i drugih džematlija s napomenom da je u danu naše posjete većina Bjelimićana u Sarajevu, Konjicu i drugim mjestima gdje prodaju stoku pred Kurban-bajram. Inače, privreda Bjelimića uglavnom se oslanja na stočarstvo, zemljoradnju i eksploataciju šume. Nakon džuma-namaza džematlije uobičavaju druženje uz kahvu, stoga smo se pridružili ovim prijatnim domaćinima. Neki od njih smatraju da cjelokupna društveno-politička situacija je rezultat slabe ekonomije i da vlast trenutno poljoprivredu i selo marginaliziraju u privredno-razvojnim planovima. Ipak, stariji mještani, sjećajući se težih dana, smatraju da se nikada nije bolje živjelo i da se više ni seoske obuće ne može naći pred vratima. Bili smo u prilici čuti različite ratne priče o ovim krajevima, koji se mogu pohvaliti svojom neovisnošću od različitih agresora. Džematlije nam govore o strateški važnoj oblasti zvanoj Brajnovača. To su bila glavna uporiša za odbranu Bjelimićkog platoa i Konjičke opštine u cjelini. Sa ovih brda poražene su četničke horde ratnog zločinca Ratka Mladića. Vraćajući se u sumrak preko sela Sinanovića i Bjelašnice u Sarajevo, prošli smo i kroz selo Ljuta. Džamija je dominantno smještena u gornjem dijelu sela, a pored puta škola, čija vrata nijednom nisu otvorile učeničke ruke poslije agresije. Umjesto glasova djece praznim hodnicima i učionicama odzvanja tišina škole bez učenika. Korištenjem godišnjih odmora sa porodicom u betonskim ambijentima drugih zemlja bez posjete bosanskim planinama, selima, mjestima gdje razumijevamo tačno značenje riječi priroda, mnogi stanovnici BiH zasigurno će ostati uskraćeni za iskustvo ljepote. Naročito duhovni putnici koji još nisu čuli poruku islama u glasu mujezina koji odzvanja planinskim musalama. Ovdje donosimo nekoliko stihova šumara Nurke Šurkovića, koji često bilježi ljepote ovoga kraja na ovaj način. Gledao sam s tih litica / Dar prirode ljepotica / Priroda će sve to dati / A to treba nabrojati/... Lijepo je doći naveče/ Pa slušati tokom noći/ Cvrkut ptica, glas divljači/ Poslušati te glasove/ Kako jedno drugo zove / Pa se tako u prirodi/i ljubavni život vodi. Šehid pod Treskavicom Na kraju nam je otkriven jedan događaj koji mnogo govori o ljudima i teretu rata ovoga kraja. Naime, ratne 1993. godine dok su četničke horde divljale da zauzmu Bjelašnicu i Treskavicu, u akciji koja je trebala uslijediti i rezultirati povezivanjem Bjelimićke brigade sa suborcima Trnova dolazi do zasjede u rejonu Treskavice, gdje biva ranjen komandant te brigade i drugi borci iz pratnje. Tada je poginuo i jedan od boraca ARBIH Ismet Pačariz. Tijelo su pronašli poslije nekoliko godina, tačnije nakon rata njegov saborac, koji je tada ranjen, i Ismetov otac. Očeva ljubav za sinom je dala snagu Ismetovom ocu da tijelo, koje Božijom voljom nije prošlo fazu raspadanja, preko ramena prenese brdovitim predjelima do mjesta ukopa. Elvedin Subašić Preporod;15.11.2011/1432h.g.

03.05.2011.

Članstvo

*Ukoliko želite postati član Udruženja, to možete ostvariti preko članova upravnog odbora, koji naplaćuju članarinu; Članovi upravnog odbora udruženja su: 1. Biber Alija 2. Banda Nezir 3. Granulo Izeta 4. Čopra Hikmet 5. Tinjak Miralem 6. Muharemović Sabit 7. Granulo Alija 8. Pintol Sead 9. Fejzagić Haris Predsjednik udruženja: Bećir Šurković Predsjednik skupštine: Izet Trnka

01.05.2011.

The Project (Economic map Bjelimići MZ)

CONTENTS

 1 Information about the project (economic map Bjelimići MZ)

1.1. History MZ Bjelimići

1.2. Basic information about the MZ Bjelimići

1.3. The geographical position of the second MZ Bjelimići

The aim of the project

2.1. Why do third project Analysis Environment

3.1. Description neighboring MZ, cantonal and entity level

 3.2. Benefits and climatic conditions MZ

4th The feasibility of the project and planned dynamics

5th Economic and financial projections

6th Conclusion

1.1.            History MZ Bjelimići

Bjelimići name is often incorrectly identified and replaced with a central part of this region, with the village Odžaci. Often you can hear that the population of peripheral bjelimići villages go to school or in the store Bjelimići. It is possible that the title Bjelimići probably has to do with a white blanket of snow as it snows in maintaining this area a little longer than in neighboring towns and Glavatičevo or Zagorska parishes. One district of the village Jažeprosina in the heart of Bjelimići \ "for no reason \"is called Bjelimići. Bjelimići a region that fills the space between the mountain Visocica and the river Neretva.

 

1.2.  Basic information about the MZ Bjelimići

Bjelimići is the community of villages located in the southeastern part of the municipality of Konjic, a little less than thirty kilometers from Boračko lake between the mountains Visocica Treskavica and Crvnja and it has the status of the local community. MZ Bjelimići is a community of villages, Ježeprosina, Svijenča, Luke, Vranići, Gradeljina, Argud, Čitluk, Gornja Ljubuča,Donja Ljubuča, Mokro, Ocrkavlje, Doljani, Zabrđani, Tinja, Zavodac and Strane, Sopot, Veluša,Pločnik. Before the war there were villages Sitnik and Crnović. Today no one lives in these villages. After the war Bjelimići are given and some of the villages Zagorska parish, but only: Luko, Brda, Polje, Zelomići, Ljuta and Hotovlje. After the war,is also six villages on the other side of the Neretva, which are given MZ Bjelimići after the war. These are: Vilišta, Rajac, Gapići, Sovic, Stubljaci and Zalužje. The war has made the migration of the population that still lives in these villages one or two hosts. The central part of the local community makes the village Odžaci.

 

1.3. The geographical location MZ Bjelimići

Odžaci are located at an altitude of 1000 meters. The northernmost villages are Luka and Ljuta, and the southernmost are Gapići. Along the Upper and Lower Ljubuča these villages are located near the Neretva river. The asphalt road is from Konjic to Bjelimići. The path leads through Borak, Boračko lake and Glavatičevo. It also asphalted the roadway Odžaci – Luke.If you use this route through the Visocica you can go to Sarajevo quickly, but the road from the port to Sinanović (Tusila) is macadam. If you are going to Kalinovik, asphalt will not be further from the saddle Vojle. Pretty bad macadam road goes through Dindol, near the villages Hotovlje, Kutina and Graiseljići out to the asphalt road Kalinovik - Ulog. From Odzak to Kalinovik is about thirty kilometers. On the hill of Hum the transmitter for mobile phones was put into operation. Although Hum dominates the entire area, however, peripheral villages have almost no signal. Argud from the village can be reached via Svijenče and Ljuta to the village Sinanovići. Relief MZ Bjelimići is mostly hilly and mountainous in some parts of the plateau. Economy Bjelimići mainly relied on farming, agriculture and forest exploitation. In future planned construction of a number of mini-exchange on the Ljuta. Most of the MZ Bjelimići is suitable for the area of ​​tourism (mountain tourism). The territory of the entire IC is ecologically pure and true jewel of unspoiled nature.

 

 

2nd -The aim of the project

''Who does not think about the others, he will realize that the others do not think about him. (Chinese folk saying)''

Looking at the overall state population areas MZ Bjelimići in today's conditions and status of people in society, it would seem at first glance that even their own people living in that territory are not aware of the situation in which they are located. Economic development of the entire IC is in stagnation since the end of World War II (due to the negative attitude of the authorities of the time) and held on to early 80-ies of the last century. When primary school was built and construction of modern road communications of Konjic - Kalinovik began, in that period began and electrification of villages MZ Bjelimići. After the Liberation-Defensive War of 1992-95. followed by a real \ "Exodus \" of the population from the territory of MZ. Most of the population has migrated to the Sarajevo Canton. The main reason for these events is the estimate of most people lack adequate road between Sarajevo Canton - MZ Bjelimići.

 

The reasons for this situation arising from a number of adverse factors:

 

- Wartime destructions of certain parts of the IC,

- slow, inadequate rehabilitation and reconstruction of infrastructural, communication, industrial and other facilities,

- Unsatisfactory and insufficient material and financial support from the government, cantons, municipalities,

- insecure and disorganized xafs

- a difficult and poor financial condition of farmers,

- Lack of capacity to purchase and processing of agricultural

- Disorganization and incoherence producers in cooperatives,

- Low level of education and training of the population of the adopted European standards in agricultural production.

 

2.1.

 Why do the project

 In addition to the above negative trends and factors that significantly affected the poor condition of the area and local communities today are in people who are currently residing in the MZ Bjelimići be the growing interest in organizing the various fields, based on love towards this end. Given that long-term population migration has led to the neglect of interpersonal, kinship and other ties. This Association has decided to create a project \ 'Plan of Economic Development MZ Bjelimići \ "to facilitate individuals, entrepreneurs and organizations who are interested in investing in industries that can

egzistitaju in that territory.

 

3rd Environmental analysis

3.1. Description adjacent MZ, cantons, entities

Given that MZ Bjelimići on one specific part of the Federation (bordering Glavatičevo MZ and MZ Čuhovići that are in the Theater, MZ Šabići - Canton Sarajevo, municipalities Kalinovik). With the political, social, property and legal, and the xafs system itself the state of BiH, and the crowds, MZ Bjelimići faced with many problems, and one of the more fundamental is to remain viable population in the territory of MZ. It is evident that in recent years by state institutions take a broader and more concrete measures in the sphere of politics podrsticaja in agricultural development, and developing and establishing a xafs on the basis of norms and standards of Western and developed countries. Such a BiH towards European integration and the signing of the Memorandum of Understanding with the countries of the region, Agreement to liberalize trade relations, create the preconditions for the exploitation of our xafs by foreign companies, and open the door to Euro and foreign xafss to our companies in the sphere of agricultural production and processing.

 

3.2. Benefits and climatic conditions in MZ Bjelimići

Basic information about the elevation difference (Slatinica 381 m above sea level and the top of Visocica 1974 m) are sufficient data on the diversity of climatic conditions especially if one takes into account the schedule of the village and their height altitudes. Starting from the most southern point of the village Slatinica 381, 540 Zabrđani through Ljubuče 650, until najvisičijih Zavodac Ovcara 1250 and 1320 m should be kept in mind that the agricultural production is based on a variety of activities. While in the lower villages posotje a good base for fruit and some of the early culture of farming in villages with higher altitude (Luke Zavodac, Ovcara Gradeljina) are suitable for potato production and dairy products due to favorable conditions for livestock. Although the climate is also a mountain and lowland and continental. Mountains and rivers Neretva provide distinctive and unique beauty. For a relatively small area we find a wealth of relief and geological forms, landscapes and vegetation, varied flora and fauna, and unique historical monuments (tombstones and remains of ancient cities). The beauty of mountains Visocica and rivers Ljute, Rakitnice, and Neretva is impossible to describe. Vicinity Boračko lakes, as well as Olympic Bjelasnica and Igman and Treskavica in the East, and Lelija Zelengore in the southeast, Crvnja the south provide enormous capacity for the development of mountain tourism. Area MZ Bjelimići proves that it is one of the largest, if not the largest IC in BiH. Although it was once on such territories nomadic people that came with the territory of southern Herzegovina and Dalmatia napasajući their cattle numbered bise than today's total population of MZ. Many times they will be heard from locals that there are no conditions for economic progress. On the contrary, they are greatly mistaken, because in these areas came out in flocks quantities 20000-50000 one thousand oxen and sheep, but today there are more than 3000 heads. The position of the MZ (near the city of Sarajevo 60 km) provides opportunities for the development of IC and its villages. Well, what would it be possible to address this part of the job (asphalting of the road communication Luka - Sinanovići), which is the main reason for starting this project. Revitalization of the former dairy, as well as the establishment of cooperatives with the collection stations for fruit, vegetables and medicinal plants in cooperation with the municipality of Konjic, and all other stakeholders.

 

4th The feasibility of the project and planned the dynamics

 

Realisaton of the project construction of road, the former dairy, as well as the establishment of cooperatives with the collection stations for fruit, vegetables and medicinal plants is planned in phases:

- asphalting of the road between Ljuta - Sinanovići in a length of 12 km ( the project documentation is completed),

- preparing for the opening of the collection station for fruit, vegetables and medicinal herbs,

 - The registration of agricultural cooperatives in cooperation with all the villages in the MZ.

 

 

 

 

 

27.04.2011.

Projekat privredna karta MZ Bjelimići

UDRUŽENJE „BJELIMIĆANI“SARAJEVO

                 PLAN PRIVREDNOG RAZVOJA PODRUČJA BJELIMIĆA

SADRŽAJ

 1.      Informacije o projektu (privredna karta MZ Bjelimići)

1.1.   Historijat MZ Bjelimići

1.2.   Osnovni podaci o MZ Bjelimići

1.3.   Geografski položaj MZ Bjelimići

2.      Cilj izrade projekta

2.1.  Zašto raditi projekat

3.      Analiza okruženja

3.1.  Opis susjednim MZ, kantona i entiteta

3.2.  Pogodnosti i klimatski uslovi MZ

4.      Izvodljivost projekta i planirana dinamika

4.1 Uputsva potencijalnim ulagačima

5.      Ekonomsko-finansijske projekcije

6.      Zaključak

 1.1. Historijat MZ Bjelimići

Naziv Bjelimići često se pogrešno poistovjećuje i zamjenjuje sa centralnim dijelom ovoga kraja, sa selom Odžaci. Nerijetko se može čuti da stanovništvo perifernih bjelimićkih sela ide u školu ili u prodavnicu u Bjelimiće. Moguće je da sam naziv Bjelimići vjerovatno ima veze sa bijelim snježnim pokrivačem jer se snjegovi zadrže u ovom kraju nešto duže nego u susjednim mjestima Glavatičevo i Zagorska župa. Jedan predio u selu Jažeprosina u srcu Bjelimića "bez ikakva razloga" se zove Bjelim. Bjelimići su predio koji popunjava prostor između planine Visočice i rijeke Neretve.

 1.2. Osnovni podaci o MZ Bjelimići

Bjelimići su zajednica sela koja se nalaze u jugoistočnom dijelu općine Konjic, nešto manje od trideset kilometara od Boračkog jezera, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja  i imaju status mjesne zajednice .

Mjesna zajednica (MZ) Bjelimići je zajednica sela: Odžaci, Ježeprosina, Svijenča, Luka, Vranići, Gradeljina,Argud, Čitluk, Gornja Ljubuča, Donja Ljubuča, Mokro, Ocrkavlje, Doljani, Zabrđani, Tinje, Zavodac i Strane, Sopot, Veluša, Pločnik. Prije rata postojala su i sela Sitnik i Crnovići. Danas niko više ne živi u tim selima. Poslije rata Bjelimićima su pripala i neka od sela Zagorske župe, ali samo: Luko, Brda, Polje, Zelomići, Ljuta i Hotovlje. Nakon rata, takođe je šest sela sa druge strane Neretve koja su pripala MZ Bjelimići poslije rata. To su: Vilišta, Rajac, Gapići, Sovice, Stubljaci i Zalužje. Ratna migracija stanovništva učinila je to da danas u tim selima živi po jedan ili dva domaćina. Centralni dio Mjesne zajednice čini selo Odžaci.

 1.3. Geografski položaj MZ Bjelimići

Odžaci se nalaze na nadmorskoj visini od 1000 metara. Najsjevernija sela su Luka i Ljuta, a najjužniji su Gapići. Zajedno sa Gornjom i Donjom Ljubučom ova sela se nalaze u neposrednoj blizini Neretve. Iz Konjica do Bjelimića je asfaltni put. Put vodi preko Boraka, Boračkog jezera i Glavatičeva. Također je asfaltiran i putni pravac Odžaci - Luka. Ovim pravcem preko Visočice može se brže stići do Sarajeva, ali je put makadamski od Luke do Sinanovića (Tušila). Ako se ide prema Kalinoviku, asfalta neće biti dalje od prevoja Vojle. Prilično lošim makadamskim putem ide se preko Dindola, pored sela Hotovlje, Kutine i Graiseljići izlazi se na asfaltni put Kalinovik - Ulog. Iz Odžaka do Kalinovika je tridesetak kilometara. Na uzvišenju Hum je pušten u rad predajnik za mobitele. Mada Hum dominira nad cijelim krajem, ipak rubna sela gotovo da nemaju signala. Iz sela Argud može se stići preko Svijenče i Ljute do sela Sinanovići.Reljef MZ Bjelimići je većinom brdsko-planinski u pojedinim dijelovima sa zaravnima. Privreda Bjelimića uglavnom se oslanjala na stočarstvo, zemljoradnju i eksploataciju šume. U narednom periodu planirana je izgradnja većeg broja mini centrala na rijeci Ljutoj. Veći dio MZ Bjelimići pogodan je za oblast turizma (planinski turizam). Teritorija kompletne MZ je ekološki čista i pravi biser netaknute prirode.

 

 

2.      Cilj izrade projekta

Ko ne misli na druge, shvatiće da i drugi ne misle na njega. (kineska narodna izreka)

Sagledavajući ukupno stanje stanovništva područja MZ Bjelimići u današnjim uslovima i statusu ljudi u društvu reklo bi se na prvi pogled da ni sami ljudi koji žive na toj teritoriji nisi svjesni situacije u kojoj se nalaze. Privredni razvoj kompletne MZ je u stagnaciji od završetka II Svjetskog rata (zbog negativnog stava vlasti tog doba) i on se održavao do početka 80-ih godina prošlog vijeka. Kada je izgrađena Osnovna škola i počela izgradnja modernije putne komunikacije Konjic - Kalinovik, u kom je periodu i počela elektrifikacija sela MZ Bjelimići. Nakon Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-95. uslijedio je pravi "egzodus" stanovništva sa teritorije MZ. Većina stanovništva je migrirala prema Kantonu Sarajevo. Osnovni razlog ovih događaja je po procjeni većine ljudi nedostatak adekvatne putne komunikacije Kanton Sarajevo - MZ Bjelimići.

Razlozi takvog stanja proizilaze iz niza nepovoljnih faktora:

-         ratna razaranja pojedinih dijelova MZ,

-         spora, nedovoljna obnova i rekonstrukcija infrastukturnih, komunikacijskih, privrednihi i drugih objekata,

-         nepovoljna i nedovoljna materijalno-finansijska potpora od strane države, kantona, općine,

-         nesigurno i neorganizovano tržište,

-         teško i slabo materijalno stanje poljoprivrednika,

-         nepostojanje kapaciteta za otkup i preradu poljoprivrednih proizvoda,

-         neorganizovanost i neuvezanost proizvođača u zadruge,

-         nizak nivo edukacije i stručnog osposobljavanja stanovništva o usvojenim evropskim standardima u poljoprivrednoj proizvodnji.

 2.1.      Zašto raditi projekat

Pored gore navedenih negativnih trendova i faktora koji su u znatnoj mjeri uticali na loše stanje na području te mjesne zajednice danas se kod ljudi koji nisu trenutno nastanjeni na području MZ Bjelimići budi i raste interes za organizovanje na raznim poljima, zasnovano na ljubavi prema tom kraju. S obzirom na to da je dugotrajna migracija stanovništva dovela do zapostavljanja međuljudskih, rodbinskih i svih drugih veza. Ovo Udruženje se odlučilo za izradu Projekta "Plan privrednog razvoja MZ Bjelimići" da bi olakšalo pojedincima, privrednicima i organizacijama koji su zainteresovani za ulaganja u privrednim granama koje mogu da egzistitaju na tom teritoriju.

 

3. Analiza okruženja

3.1. Opis susjednih MZ, kantoni, entiteti

Obzirom da se MZ Bjelimići nalazi na nešto specifičnijem dijelu Federacije BiH (graniči sa MZ Glavatičevo i MZ Čuhovići koje su u HNK, MZ Šabići - Kanton Sarajevo, općina Kalinovik). Sa političkog, socijalnog, imovinsko-pravnog, tako i tržišnog sistema sama država BiH, pa i takođe, MZ Bjelimići susreće se sa nizom problema, a jedan od osnovnij je održivi ostanak stanovništva na teritoriji MZ. Evidentno je da se u  posljednje vrijeme od strane državnih institucija preduzimaju šire i konkretnije mjere u sferi politike podrsticaja u razvoju poljoprivrede, te razvoju i uspostavljanju tržišta na osnovama normi i standarda zapadnih i razvijenih zemalja. Upravo ovakva BiH ka Evropskim integracijama, te potpisivanje Memoranduma o razumjevanju sa zemljama regiona, Sporazuma o liberalizaciji trgovinskih odnosa, stvaraju se predpostavke za eksploataciju našeg tržišta od strane inozemnih kompanija, te otvaraju vrata Euro i ino tržišta našim kompanijama iz sfere poljoprivredne proizvodnje i prerade.

 

 

 

3.2. Pogodnosti I klimatski uslovi u MZ Bjelimići

Osnovni podaci o samoj visinskoj razlici (Slatinica 381 m nadmorske visine i vrh Visočice 1974 m) su dovoljan podatak o raznovrsnosti klimatskih uslova osobito ako se ima u vidu raspored sela i njihove visinske razlike. Krećući od najjužnijih tačaka sela Slatinica 381, Zabrđani 540, preko Ljubuče 650, pa do najvisičijih Zavodac 1250 i Ovčari 1320 m treba imati u vidu da se i poljoprivredna proizvodnja bazira na različitim djelatnostima. Dok u ovim nižim selima posotje dobri preduslovi za voćarstvo i neke rane kulture poljoprivrede u selima sa većom nadmorskom visinom (Luka, Zavodac, Ovčari, Gradeljina) pogodni su za proizvodnju krompira i mliječnih proizvoda zbog povoljnih uslova za stočarstvo. Mada je klima istovremeno i planinska i nizinska i kontinentalna. Planine, kao i rijeka Neretva daju osebujnu i neponovljivu ljepotu. Na relativno malom prostoru susrećemo bogatstvo reljefnih i geoloških oblika, krajolika i vegetacije, raznovrsnu floru i faunu, te jedinstvene historijske spomenike (stećci i ostaci starih gradova). Ljepotu planine Visočice i rijeka Ljute, Rakitnice i Neretve nemoguće je opisati. Blizina Boračkog jezera, kao i olimpijskih planina Bjelašnice i Igmana, kao i Treskavice na Istoku, Lelije i Zelengore na jugoistoku, Crvnja na jugu daju ogromne kapacitete za razvoj planinskog turizma. Površina MZ Bjelimići dokazuje da se radi o jednoj od najvećih, ako ne i najvećoj MZ na području BiH. Iako je nekada na tim teritorijama nomadsko stanovništvo koje je dolazilo sa teritorije južne Hercegovine i Dalmacije napasajući svoju stoku brojalo biše nego današnji ukupan broj stanovnika MZ. Mnogo puta će se čuti od mještana da ne postoje uslovi za ekonomski napredak. Naprotiv, oni su u velikoj zabludi, jer su na te predjele izlazila stada u količinama 20000 do 50000 hiljada krupne i sitne stoke, dok danas nema više od 3000 grla. Pozicija same MZ (blizina grada Sarajeva 60 km) daje mogućnosti za razvoj MZ i njenih sela. Pa, bi se što je moguće prije trebalo pozabaviti ovim dijelom posla (asfaltiranje putna komunikacija Luka – Sinanovići), što je i  osnovni razlog početka ovog projekta. Revitalizacija bivše mljekare, kao i osnivanje zadruge sa otkupnom stanicom za voće, povrće i ljekobilje u saradnji sa opštinom Konjic i svim drugim zainteresiranim subjektima.

Podaci o selima i nadmorskoj visini istih:

Slatinica 381 m,Brda 970 m , Luko 850m ,Zabrđani 540m podnožje te 950m gornji dijelovi,Hotovlje 770m,Tinje715m,Zelomići1000m,Doljani 550m, podnožje sela-1000m gornji dijelovi,Din do 685m podnožje-920gornji dio, Gradiljina 1150m, Odžaci 1000m, Argud 950 m, Ježeprosina 1050 m , Svijenča 740 podnožje-970m gornji dio, Luka 1100 m,Ljubuča 640m podnožje-870m gornja Ljubuča, Ovčari 1320m, Ljuta 780m donja -1100m gornja Ljuta, Zavodac 1250m, Vilišta 780m, Rajac 650m, Gapići 630m, Stubljaci 750 m, Zalužje 700m, Veluši 950m, donji dio do 1110 m gornji, Sopot 1090m, Ocrkavlje 490m donje do 870 gornje , Polje  890 metara.

 4.      Izvodljivost projekta i planirana dinamika

Realizacija projekta izgradnje puta, bivše mljekare, kao i osnivanje zadruge sa otkupnom stanicom za voće, povrće i ljekobilje planirana je kroz faze:

-          asfaltiranje putne komunikacije Luka – Sinanovići u dužini od 12 km (čija je izrada projektne dokumentacije završena),

-          priprema za otvaranje otkupne stanice voća, povrća i ljekobilja,

-          registracija zemljoradničke zadruge u suradnji sa svim selima na području MZ.

4.1 Uputstva ulagačima (osobama,pivrednim društvima i organizacijama) o mogućnostima ulaganja

Zbog velike kako klimatske tako i visinske razlika, a i sama infrastikturne pogodnosti na tim područjima sama ulaganja su isplativa  u pojedinim djelatnostima čak i brzo povratna.Preduslovi za neka veća ulaganja u privredne aktivnosti su putne komunikacije koje su trenutno u najmanju ruku „slabe“. Za sama ulaganja trbalo bi uraditi više koordinacijskih sastanaka sa organima mjesne zajednice na datom području......

27.04.2011.

Informacije

Više informacija o Udruženju možete pronaći na našoj web stranici: http://www.bjelimici.com

27.04.2011.

Intervju sa Nurkom Šurkovićem, bivšim šumarom na području MZ Bjelimići



Posjetili smo našeg sagovornika u MZ Bjelimići.Nurko Šurković je šumar u ovoj Mjesnoj zajednici već 40 godina, tako da je njegovo samo prezime  nepoznanica, jer ga većina ljudi zove Nurko šumar.Na pitanje da li je tačno da kao šumar radi u svom mjestu puni radni staž, čovjek raspoložen za priču i nasmijan,odgovara da nije radio samo kao šumar, već je obavljao i druge poslove, sve od interesa preduzeća u kojem radi i Mjesne zajednice u kojoj živi. Društveno-politički rad, infrastruktura  područja, dovod elekrifikacije, vodovodi, putevi, poslijeratna obnova i socijalna problematika MZ.Član je i Nadzornog odbora udruženja „Bjelimićani“ .Pitali smo koji je razlog da odabere ovo zanimanje. On kaže : ''Po odsluženju vojnog roka  JNA 60-ih godina, pokušao sam da se zaposlim kao vozač MV , pošto sam imao  položen vozački ispit sa svim kategorijama, ali me je poslodavac rasporedio  na mjesto pomoćnika vozača,što mi se tada činilo ponižavajuće pa sam taj poziv odbio." Tada ga je njegov veliki prijatelj, rahmetli Fehim Ćosić, koji je bio šumar na tom rejonu savjetovao da se upiše u SŠC na Ilidži što je on i uradio.Po završetku školovanja zapošljava se na to radno mjesto koje mu ustupa rahmetli Fehim.Pri odlasku Fehim mu dijeli puno savjeta o radu pošto je on proveo na tom rejonu 10 godina, na čemu mu je mnogo zahvalan.Njegov rejon po veličini je pripadao prvoj kategoriji, kao najveći na općini Konjic sa 20-tak sela i zaseoka,a kad se tome dodaju ljetni dolasci na planinske ispaše Visočice stanovništva mjesta Neum,Stolac,Mostar i dio Nevesinjske općine, obim poslova je bio prevelik za jednog čovjeka. Pored zaštite šuma ,njegovi zadaci bili su i razne uplate , doznake ,otpremnice,organizacija izgradnje vodopojilišta na pašnjacima Visočice probijanje puteva,izgradnja koliba za hercegovačko stanovništvo, težak posao sređivanja Imovinsko-pravnih odnosa za putne komunikacije koje koristi preduzeće Šumarstvo „Prenj“,kao i lokalne puteve u MZ pošumljavanja itd. Bilo je mišljenja da je u svom mjestu nemoguće raditi te poslove, ali je uspio kad upoznate mentalitet ljudi toga kraja,koji su u biti nepokorni i nad sobom ne podnose ničiju torturu,ali na lijep način kažu, sve je izvodljivo. Za sve poteškoće koje su se nizale, pobjeđivala je ljubav prema  prirodi, tako odlaskom u mirovinu ostaju dugogodišnje uspomene na sve, a posebno na prirodu. On želi da predstavi dio rejona koji je njegovim odlaskom podjeljen na 3 dijela i na njegovo radno mjesto uposlena 3 čovjeka.Dakle, radi se o dijelu rejona, šumskom kompleksu zvanom Brajnovača koji je smješten u trouglu opština Trnovo, Kalinovik i Konjic u sjeveroistočnom dijelu općine .Opisom te površine pokušava dočarati i ukazati na njene ljepote. Brajnovača uokvirena brdima:Puzim,Kom Komić i Požiljak imaju i strateški značaj .To su bila glavna uporiša za odbranu Bjelimićkog platoa i Konjičke opštine u cjelini. Sa ovih brda poražene su četničke horde ratnog zločinca Ratka Mladića. Sve ove prirodne ljepote nazivamo Bjelimićkom hamajlijom. Nada se da će podsjetiti sve one koji su do sada poznavali te predjele, a one koji nisu da dođu i uvjere se da je tako. Zapadne strane ovih brda su idealne tokom sezone Maj-Novembar, a također i za zimski turizam .Evo i njegovih stihova o rejonu Brajnovača:

 

Sa Puzima do Štaglića

Preko Koma i Komića

Sa Požiljka do vrtača

Smještena je Brajnovača

Usred nje je brdo jedno,

a koje se zove Sedlo,

Odjeveno jelkama,

A vrh brda liticama.

 

Gledao sam s tih litica

Dar prirode ljepotica.

Priroda će sve to dati,

A to treba nabrojati.

 

Tu je voda,tu je trava

Plemeniti skup lišćara,

Pa podari Brajnovači

Svake vrste i divljači.

 

Pa pomenut i još nešta

Tu priroda svega smješta

Od kupina i jgoda

Malina,borovnica

U svom sklopu sve to ima

Brajnovača ljepotica.

 

Usred šume tri livade

U tišini nema buke

Sjenačke se zovu Luke.

 

U prirodi mnogo znače

Te ljepote Brajnovače.

Gledao sam s Koma brda

Put makadam kud krivuda.

 

S Međukomlja do Puzima

Kilometara osam ima.

Otvara se po potrebi

Kako nemir stvaro ne bi,

A inžinjer putne trase,

Odmilja ga zovu Hase,

Pa projekat on podari

Voloder se zove stari.

 

Te su Luke kao otok

A niza nih teče potok

Taj potok puno znači

Pojilište za divljači

Pa je lijepo doći pred veče

Gledat' potok kako teče

Kako divljač pije vodu

I vraća se u prirodu.

 

Lijepo je doći naveče

Pa slušati tokom noći

Cvrkut ptica,glas divljači

Poslušati te glasove

Kako jedno drugo zove.

Pa se tako u prirodi

i ljubavni život vodi.

 

Ovdje ima izobilja

Raznoraznog ljekobilja

Kad bi htjeli biolozi

Da se nađu u ulozi

Da pokažu trava lijek

Pa koristit tu blagodat

I produžit' ljudski vijek.

 

Lijepo je jednom ljeti

Dar prirode doživjeti,

Doživjeti dar prirode

Brat' maline i jagode.

 


Noviji postovi |

Udruženje Bjelimićani
<< 06/2013 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

MOJI LINKOVI

Zavičajna stranica

Facebook

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
14452

Powered by Blogger.ba